Uzrok nastanka ovih pojava je smanjenje funkcija egzokrinih žlezda. Ovaj sindrom se javlja kao primarno oboljenje i udružen sa nekom od drugih sisitemskih bolesti vezivnog tkiva, najčešće sa sistemskim lupusom ili reumatoidnim artritisom.
Učestalost
Ova bolest se najčešće javlja kod osoba između 30. i 50. godine života, češća kod žena nego kod muškaraca.
Uzrok nastanka
Za nastanak ovog sindroma odgovorna je pre svega genetska predispozicija aitoimuno reaktivnih osoba, koja uz delovanje normalnih imunoloških mehanizama dovodi do nastanka zapaljenjskog procesa i oštećenja tkiva.
Kao glavni sinergetički faktor navodi se prisustvo virusne infekcije. Osnovni uzrok smanjene funkcije egzokrinih žlezda je infiltracija limfocitima i plazma ćelijama epitela suznih i pljuvačnih žlezda, sa stvaranjem mnogobrojnih autoantitela i mogućim razvojem malignog limfoma.
Klinička slika
Bolest se manifestuje kliničkim simptomima žlezdi i opštim, sistemskim znacima. Pacijent ima osećaj grebanja, svraba, suvoće u očima. Suva usta su obično prvi simptom bolesnika, mada postoji i uvećanje parotidnih pljuvačnih žlezda. One su bezbolne, meke, u početku bolesti, međutim kako bolest progredira postaju bolne, na dodir osetljive, sa blagim rumenilom kože iznad njih. Kod težih slučajeva gingive su nadražene, nastaju naslage na zubima, karijes i gubitak zuba.
Osnovne sistemske manifestacije Sjogrenovog sindroma su malaksalost, povišena temperatura, artritis, vaskulne promene na koži. Vaskulitis se ispoljava i na unutrašnjim organima, plućima, centralnom nervnom sistemu, krvnim sudovima, urotraktu i digestivnom sistemu. Takođe nastaju i periferne neuropatije.
Dijagnoza
Dijagnoza ove bolesti se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, ispitivanja funkcije suznih i pljuvačnih žlezda, nalaza biopsije malih pljuvačnih žlezda i nalaza autoantitela u krvi.
Lečenje