Imuni sistem predstavlja niz složenih mehanizama koji učestvuju u odbrani organizma od stranih materija, kao što su bakterije, virusi, paraziti i tumorske ćelije. Kada imuni sistem greškom počne da napada sopstveni organizam, odnosno počne da stvara antitela protiv sopstvenih ćelija, dolazi do pojave autoimunih bolesti.
Uzroci autoimunih bolesti
Nije poznat tačan uzrok pojave autoimunih bolesti. U većini slučajeva na pojavu bolesti utiču:- Genetska predispozicija (nasledni faktori) - osobe koje imaju člana porodice sa autoimunom bolešću imaju veću veravotnoću da i same obole.
- Pol - žene obolevaju češće od muškaraca.
- Starost - većina autoimunih bolesti se javlja kod mladih i osoba srednjih godina, mada postoje neke bolesti koje su specifične za starije osobe.
- Spoljašnji faktori - hemikalije (teški metali, pušenje, pesticidi), lekovi, stres, ultraljubičasto (UV) zračenje, nepravilna ishrana, virusne i bakterijske infekcije.
Simptomi autoimune bolesti
Često su prvi simptomi autoimune bolesti umor, bolovi u mišićima i blaga groznica. Kod većine autoimunih bolesti javljaju se crvenilo, temperatura, bol i otok.
Međutim, specifični simptomi zavise od vrste autoimune bolesti, odnosno od zahvaćenih delova tela:- zglobovi: bol i ukočenost
- štitasta žlezda: umor, povećanje ili smanjenje telesne težine, bolovi u mišićima
- koža: osip, plikovi i promena boje
Jedan od čestih simptoma koji prati sistemske autoimune bolesti (bolesti koje zahvataju celo telo) je tzv. Rejnoov fenomen. On se karakteriše promenom boje prstiju pri izlaganju hladnoći i/ili stresu i pojavom bola i neprijatnog osećaja u šakama i stopalima. Zahvaćena područja postaju bleda i izuzetno bolna, a napredovanjem bolesti zahvaćena koža postaje izrazito tvrda, napeta i beličasta.
Zajedničke karakteristike sistemskih bolesti:- nepoznate su etiologije
- imaju autoimunu patogenezu
- uvek postoji vaskulitis, tj. oštećenja malih krvnih sudova
- uvek postoje autoantitela
- sve ove bolesti imaju multisistemski karakter(zahvatanje većeg broja organa i tkiva
- glukokortikoidi su, u nedostatku etiološke terapije, i dalje glavno sredstvo lečenja širom sveta